Uvod u zaštitu vinograda
Prema Mileru utvrđeno je, da su preduvjeti za razvoj peronospore slijedeći: da u dva dana padne najmanje 11 litara kiše na 1 m2, zatim da je srednja dnevna temperatura zraka iznad 11° C, temperatura tla najmanje 8° C, te da je tlo dovoljno vlažno, listovi loze ovlaženi kapima vode najmanje 4 do 6 sati, da u vinogradu ima zrelih zoospora, te da su listovi promjera 4 cm (kada su puči formirane).
Napominjemo da su to osnovni pokazatelji; na osnovi kojih ANTI-PERONOSPORNA SLUŽBA najavljuje vinogradarima kad su nastupili uvjeti za prvu primarnu zarazu, te do kojega ROKA moraju provesti prvo prskanje.
Optimalna temperatura za razvoj peronospore je između 20 i 25°C, a iznad 30°C i ispod 6°C, gljiva Plasmopara viticola, uzročnik peronospore, se ne razvija. Isto tako treba znati da se peronospora mora suzbijati preventivno, prije nego što gljiva prodre kroz puči u list. Doduše, neki sistemični fungicidi mogu zaustaviti širenje patogena, ako se na vrijeme poduzme zaštita. Kurativno se još donekle može suzbijati/liječiti pepelnica, ali je sigurnija preventivna zaštita, koja se mora obaviti prije cvatnje, odnosno prije nego što bobice počinju pucati i budu prašne od spora gljivice (Uncinula necator). U slučaju da se pepelnica razvije iz pupa zaraženog u prethodnoj godini prvo suzbijanje će se morati obaviti već sredinom svibnja, odmah po pojavi simptoma zaraze.
Prema tome, da bismo pravovremeno spriječili klijanje spora gljivice uzročnika peronospore treba fungicid na vrijeme nanijeti na lozu.
Anorganske i organske (klasične fungicide) koje primjenjujemo u zaštiti vinograda (CUPRABLAU Z, NEORAM WG, NORDOX 75 WG, POLYRAM DF, DELAN 700 WDG, CHROMOSUL 80, CABRIO TOP i dr.) ubrajamo u skupinu tzv. protektivnih, odnosno preventivnih fungicida. Oni trebaju "ubiti" sporu tako da ona ne može inficirati organe loze. Ti fungicidi nemaju nikakvo kurativno djelovanje, tj. oni ne liječe bolest ako se ona već razvija u biljci.
Osobina je preventivnih fungicida da ostaju na površini tretiranoga (prskanog) organa biljke. Prema tome, ako nismo pravovremeno deponirali odgovarajući fungicid, gljiva će se u organu biljke nesmetano razvijati i čak fruktificirati, tj. izbaciti nove spore kojom se zaraza dalje prenosi na nezaražene, nezaštićene novoizrasle organe vinove loze (cvijet, mladice, lišće i bobice). Važno je da vinogradar dobro poznaje način djelovanja određenih grupa fungicida, insekticida i akaricida. Treba poznavati stručnu terminologiju, jer nemali broj vinogradara pogrešno smatra da je KARENCA vrijeme trajanja nekog pesticida. Zatim treba razlikovati pojmove koncentracija, dozacija, jer tu se dosta griješi pa izostane djelovanje nekog pesticida ili ono izazove palež (fitotoksičnost). Nakon uvođenja motornih prskalica, taj problem je sve češći.
Zbog nepoznavanja biologije uzročnika bolesti crvenog paleža (Pseudopeziza tracheiphilla), uzgajivači hibridne loze smatraju da je do paleža lišća došlo što su pretjerali u koncentraciji odnosno dozaciji preparata, a nisu svjesni da su zakasnili preventivnim prskanjem. Ono se mora provesti prije cvatnje, odnosno mnogo ranije nego što se obično započinje zaštitom protiv peronospore.
Bordoška juha u zaštiti
Više od 100 godina prošlo je od početka primjene bordoške juhe u zaštiti vinove loze, a da još dan-danas mnogi ne znaju koliko gašenoga ili hidratiziranog vapna treba dodati na 1 kg galice a da ona bude neutralne reakcije. Da bi bordoška juha bila neutralne reakcije, što znači ni kisele - ni alkalične (lužnate) reakcije, treba na 1 kg plave galice dodati 1,2 kg do 1,3 kg gašenog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna ili 0,40 kg živog vapna.
Najsigurnije je upotrijebiti tvornički gotovu bordošku juhu ili reakciju bordoške juhe provjeriti lakmus papirićem (crvenim ili bijelim).
Da li za prvo prskanje vinograda valja upotrijebiti bordošku juhu ili gotove tvorničke preparate?
Nema razlike u fungicidnom djelovanju između klasične bordoške juhe i tvornički proizvedene bordoške juhe.
Često vinogradari neopravdano i posve pogrešno smatraju da danas modra galica više nije ono što je nekad bila. Takvo mišljenje proizlazi iz činjenice da mnogi tvorničku čistoću galice zamjenjuju za postotak čistog bakra.
Sve to treba znati. Bez pretenzija da bilo koga posebno reklamiramo, objektivnosti radi, kao i radi boljeg informiranja vinogradara, moramo navesti dobre i loše strane sredstava na bazi bakra, bilo da je riječ o bordoškoj juhi ili sredstvima na bazi bakrenog oksiklorida, hidroksida ili njenim kombinacijama s organskim fungicidima.
Nakon što je Francuz A. Millardet otkrio djelovanje bordoške juhe na gljivicu uzročnika peronospore (Plasmopara viticola) spašeni su vinogradi Evrope. Zahvaljujući modroj galici, suzbijena je i crna pjegavost (fomopsis-eskorioza). Ona je danas ponovo u "ofenzivi" kao i prije 100 godina, a sve zbog toga što su organski i sistemični fungicidi potisnuli bakrena sredstva.
Loše strane sredstava na bazi bakra
U vlažnoj i hladnoj klimi srednjoevropskih zemalja izazivaju fitotoksičnost (paleži lišća). Ne smijemo zamijeniti za crvenu paleži, koju izaziva gljivica Pseudopeziza tracheiphilla. Bakrena sredstva do neke mjere izazivaju šok na organe vinove loze koji se očituju u privremenom, kraćem zastoju vegetacije. Bordoška juha ne podnosi miješanje s većinom ostalih pesticida, osim močivog sumpora (npr. CHROMOSUL 80). S druge strane, dobre osobine bakrenih pripravaka su dobra ljepljivost-teže ispiranje s tretiranih organa vinove loze, pospješivanje dozrijevanja rozgve, učvršćivanje pokožice bobica a time indirektnu otpornost na napad uzročnika botritisa i pepelnice.
Prednosti organskih fungicida
Organski fungicidi nakon primjene ne šokiraju, ne usporavaju proljetni rast, mogu se miješati (kombinirati) s nizom drugih fungicida na bazi bakra i sumpora, što pojednostavnjuje i pojeftinjuje zaštitu vinograda. To su preparati POLYRAM DF, DELAN 700 WDG, CABRIO TOP, STROBY WG kao i sistemični fungicidi: ACROBAT MZ, FORUM STAR, COLLIS, VIVANDO, CANTUS.
Pri upotrebi sistemičnih fungicida ne smijemo pretjerivati, bez obzira na to što oni djeluju (do 14 dana) i kiša ih ne ispire, jer možemo postići suprotan efekt, da oni jednog dana ne budu fungicidno djelovali na gljivice uzročnike bolesti tj. da bismo izbjegli pojavu rezistentnosti gljivice na fungicid. Da se tako nešto ne dogodi, povremeno moramo upotrijebiti klasične preparate, više one na bazi bakra, jer se kod bakrenih preparata "rezistentnost" ne pojavljuje (barem dosad u prvih 100 godina upotrebe nije zabilježen ni jedan slučaj). Organski i sistemični fungicidi ako se pravilno primjenjuju ne izazivaju fitotoksičnost bilo da se radi o čistim organskim fungicidima ili u kombinaciji s bakrenim preparatima i ostalim pesticidima.
Radi usporavanja pojave rezistentnosti sistemični fungicidi redovito sadrže jednu od kontaktnih aktivnih tvari.
Nedostaci organskih fungicida
Lakše se ispiru, kraćeg su djelovanja (8 do 10 dana). Organi vinove loze postaju sve više osjetljivi na pepelnicu, botritis, fomopsis, crvenog pauka, loza kasnije ili teže dozrijeva pa lakše promrzne, to više ako se često i jednostrano koriste.
Upravo zbog navedenih dobrih i loših strana sredstava na bazi bakra, te isto tako organskih i sistemičnih fungicida, zaštita vinograda svodi se na "kompromisno rješenje", koje se sastoji u slijedećem: prskanja do cvatnje preporuča se odraditi s organskim fungicidima npr. DELAN 700 WDG, POLYRAM DF, CABRIO TOP i dr.
Sistemične fungicide (ACROBAT MZ, FORUM STAR, COLLIS, VIVANDO, CANTUS) treba držati u rezervi, te ih upotrijebiti kad zbog naglog porasta loze u proljeće, vladaju nepovoljne vremenske prilike (česte kiše) te nismo u mogućnosti provoditi redovitu zaštitu (raskvašeno tlo, zauzeti sezonskim poslovima košnji i sušenju sijena, žetvi žitarica, godišnji odmori, veća udaljenost vinograda od mjesta stanovanja, "vikendaši"). Sistemični fungicidi pružaju zaštitu oko 10-12 dana a da ih kiša ne ispire. Preporučamo ih primijeniti pred početak cvatnje i nakon završetka cvatnje, kako bi cvatnja i oplodnja bile nesmetane tj. bez potrebe za prskanjem u slučaju produljenja cvatnje uslijed lošijih vremenskih uvjeta.
Uz navedene pripravke mogu se dodati i fungicidi za suzbijanje pepelnice odnosno erisificidi, kao što su STROBY WG, CHROMOSUL 80, COLLIS, VIVANDO i dr.
U objavljenom programu zaštite bilja naveli smo najpoznatije i najčešće korištene fungicide i insekticide, pa njihov redoslijed ne treba shvatiti kao da smo namjerno "istaknuli" njihov redoslijed prema njihovoj vrijednosti odnosno efikasnosti. To ne bi bilo korektno, to više što je poznato da su pesticidi koji imaju dozvolu da se prodaju u našim fitoapotekama prethodno ispitani i svi pokazuju dobro djelovanje. Poneki imaju nešto širi spektar djelovanja, dulju ili kraću karencu.
Za pun uspjeh u zaštiti bilja nije dovoljno imati samo odgovarajući pesticid, već ga treba znati na vrijeme i stručno primijeniti (aplicirati), respektirajući navedene upute proizvođača. Pesticide kojima je prošao rok upotrebe, ne treba koristiti dok se naknadno ne utvrdi njihova ispravnost.
U interesu našeg zdravlja i zdravlja domaćih životinja treba se striktno pridržavati uputa, proizvođača pesticida u pogledu karence, mjerama zaštite pri radu s otrovima, načinu čuvanja - uskladištenja i uništenja ostataka pesticida. Ne dozvoliti pristup, odnosno da pesticidi ne dođu u ruke maloljetne djece. Vinogradi koji se nalaze uz ratarske površine često stradavaju od herbicida koji se upotrebljavaju u zaštiti žitarica i krmnog bilja. Prema Zakonu o zaštitu čovjekove okolice, svaki građanin je dužan paziti da nestručnim i nepažljivim postupkom ne ugrozi floru i faunu, potoke, rijeke i more.
Cilj zaštite bilja jest da s jedinice površine proizvedeno što više zdrave hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja, ali da ona bude zdrava, i da bismo zdravije živjeli. Molimo sve poljoprivredne proizvođače de se što više pridržavaju načela dobre poljoprivredne prakse.