Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila)

        Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila ili stariji naziv Clasterosporium carpophilum) je bolest koja napada sve vrste koštićavog voća. Dakle,osim breskve i nektarine, napada i šljivu, trešnju, višnju, marelicu i bajam. No, gledajući na važnost uzgoja breskve kao takve i nekih različitosti u biologiji gljive na breskvi naspram drugih koštičavih voćaka, potrebno je tu bolest za breskvu izuzeti od drugih vrsta koštićavog voća. Napada list, plod i mladice. Naročito je opasna na mladicama i  plodu jer plod nema nikakvu tržišnu vrijednost, a mladice se suše.

Opširnije:Šupljikavost lišća breskve...

Krastavost breskve (Fusicoccum carpophilum)

         Krastavost breskve ili  pjegavost breskve (Fusicoccum carpophilum, Megacladosporium carpophilum) je bolest koja napada divlje i kulturne sorte bresaka. Kulturne sorte ne napada tako često, ali u povoljnim godinama, na manje tolerantnim sortama i u određenim uvjetima, štete mogu biti i na njima poprilične. Na divljim breskvama – Prunus persica sp, dakle onima koje su niknule iz koštice (tzv. vinogradarskim breskvama ), štete mogu biti totalne. Plod je neprepoznatljiv i neupotrebljiv za bilo koji oblik prerade.

Opširnije:Krastavost breskve (Fusicoccum...

Rogač šljive (Taphrina pruni)

        Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač.

Opširnije:Rogač šljive (Taphrina pruni)

Monilija na koštićavim voćkama

       Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika:

  • kao sušenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa
  • kao trulež plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

        U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. 

Opširnije:Monilija na koštićavim voćkama

Bakterijska palež koštičavih voćaka (Pseudomonas mors – prunorum)

        Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum određene forme speciale za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se mjestimično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se javlja i na breskvama, marelicama i šljivama.
Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.

Opširnije:Bakterijska palež koštičavih...

Sušenje cvjetova i grančica višnje i ostalih koštićavih vrsta

        Vlasnike voćnjaka koštićavih voćki (breskve, marelice, nektarine, šljive, trešnje i višnje) podsjećam na prošlogodišnje loše iskustvo, a u svezi pojave opasne bolesti koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod. Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju.

Opširnije:Sušenje cvjetova i grančica...

Kozičavost trešanja i višanja (Blumeriella jaapii)

        Kozičavost je najštetnija bolest višanja, osobito na nekim sortama, a isto tako napada i trešnju. Na trešnji su štete malene, ali se često uopće ne zaštićuju pa isto tako poprilično nastradaju. Iznimno je nađena i na šljivi. Česta je nažalost slika krajem 7. mjeseca  da jedna trešnja ili višnja na okućnici ostane potpuno bez lišća kao da je došla jesen. Bolest karakterizira totalno opadanje lišća (defolijacija). Bolest se latinski zove Blumeriella jaapii, konidijski stadij Cylindrosporium padi.

Opširnije:Kozičavost trešanja i višanja...

Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae)

         Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva.

Opširnije:Hrđa šljive (Tranzschelia pruni...

Lisne uši na koštičavim voćkama

     Lisne uši se ubrajaju u najvažnije štetnike poljoprivrednih kultura. Poznato je više od 3000 vrsta ušiju i gotovo da ne postoji biljna vrsta koju ne naseljuju. Mali je broj kulturnih vrsta koje napada jedna ili dvije vrsti ušiju, u najboljem slučaju napada ih 5-6 vrsta, a u najgorem više desetaka vrsta. 
     Lisne uši su kukci veliki nekoliko milimetara. Imaju 2  para opnenastih krila, kod letećih formi. Usni ustroj je prilagođen za bodenje i sisanje. Imaju nepostojane kutikularne boje, te boja nije identifikacijski faktor prilikom determinacije određene vrste. Neke vrste mogu imati 3-4 forme različitih boja. Morfološke karakteristike mogu se mijenjati prema dobu godine ili klimi. Odlikuju se velikom varijabilnošću oblika. Klasični primjer za to su beskrilne i krilne forme. Neke imaju potpuni razvojni ciklus (holocikličke vrste), dok druge imaju nepotpuni razvojni ciklus (anholocikličke vrste).
 

Opširnije:Lisne uši na koštičavim voćkama