Pipe vinove loze

PRUGASTA VINOVA PIPA

        Opis: Kornjaši imaju crno tijelo, a pokriveni su duguljastim ljuskama bakrenaste boje koje na pokrilju čine 4 para uzdužnih širokih pruga. Kao i druge Otiorrhynchus vrste, ima sraslo pokrilje te ne leti. Dužina tijela iznosi 12,5-15 mm.

        Štetnost: Prugasta vinova pipa je najopasniji štetnik vinove loze u nekim vinogradima na crvenicama u Istri i Dalmaciji, dok se na svim tlima ne pojavljuje. Kornjaši izjedaju tek probuđene pupove loze i to najviše po noći, uslijed čega se smanjuje prinos grožđa, a kod uzastopnih jakih napada kroz dvije ili više godina loza se suši. Osim na vinovoj lozi ovaj štetnik se može naći i na lišću bresaka, maslina i crnike.


        Biologija: Slabo je proučena. Kornjaši se pojavljuju u doba pupanja loze, a s pojavom lišća nestaju. Vrijeme pojave pipa u Istri je od kraja travnja do polovine svibnja, a varira od 2-6 tjedana.

        Mjere suzbijanja: Uništavanje ovog štetnika provodi se skupljanjem kornjaša po danu ispod postavljenih gruda zemlje ili ploča kamenja, kao i skupljanjem po noći po čokotima uz svjetiljke. Kemijsko tretiranje čokota na početku pojave pipa obavlja se s piretroidima (FASTAC 10 SC). Kod duge i razvučene pojave pipa treba tretiranje ponoviti nakon 10-14 dana. Najbolje je tretiranje provoditi pred večer, jer tada pipe naiđu na svježe sredstvo.
        Često su otporne na insekticide pa se često suzbijaju sakupljanjem nakon trešnje čokota. Trešnja čokota i sakupljanje se obavlja po noći.

SMEÐA VINOVA PIPA

        Opis: Ova pipa ima crno tijelo pokriveno s ljuskama smeđe boje. Duljina tijela iznosi 9-11 mm.

        Štetnost: Najveće štete nastaju u proljeće kada mogu biti uništeni gotovo svi pupovi. Ovaj se štetnik može naći i tokom vegetacije, ali su štete koje nastaju izgrizanjem lišća manjeg značaja.

        Biologija: Nije u potpunosti proučena, ali je poznato da ličinke ove vrste žive na korijenu loze, a i na korijenju raznih drugih biljaka izvan vinograda.

        Mjere suzbijanja: Uništavanje ovog štetnika provodi se skupljanjem kornjaša po danu ispod postavljenih gruda zemlje ili ploča kamenja, kao i skupljanjem po noći po čokotima uz svjetiljke. Kemijsko tretiranje čokota na početku pojave pipa vrši se s preparatima na bazi alfacipermetrina (FASTAC 10 SC). Kod duge i razvučene pojave pipa treba tretiranje ponoviti nakon 10-14 dana. Najbolje je tretiranje provoditi pred večer, jer tada pipe naiđu na svježe sredstvo.

ŠARENA VINOVA PIPA

        Opis: Tijelo pipe je crno i pokriveno bakrenastim ljuskama metalnog sjaja. Duljina tijela iznosi 9-12 mm.


        Štetnost: Šarena vinova pipa je najpoznatiji štetnik vinograda i matičnjaka u obalnom pojasu. Pojavljuje se često u velikom broju na crvenicama, a i na drugim tlima. Štete nastaju izgrizanjem lišća loze, uslijed čega grožđe teško sazrije ili ostane kiselkasto.

        Biologija: Ovaj široko rasprostranjen štetnik ima slabo proučenu biologiju. Pojavom lišća loze pipe se pojavljuju u većoj mjeri i kroz čitavu vegetaciju izjedaju lišće, a najviše ljeti ili pred berbu. Pojavljuju se jednako i po danu i po noći.

        Mjere suzbijanja: S obzirom da se ova vrsta često pojavljuje u velikom broju, a osim toga tijekom vegetacije stalno se pojavljuju novi primjerci, uništavanje sakupljanjem ne daje dobre rezultate. Kemijsko tretiranje čokota na početku pojave pipa vrši se s preparatima na bazi piretroida (FASTAC 10 EC). Kod duge i razvučene pojave pipa treba tretiranje ponoviti nakon 10-14 dana. Međutim, zavisno od vremena tretiranja treba paziti na izbor preparata, zbog mogućnosti prelaska insekticida u vino.

Otiorrhynchus lavandus - lozina pipa

        Ova vrsta nazočna je u istočnoj Slavoniji, crnosmeđe je boje, duljine do 10 mm. Javi se rano u proljeće kad izgrize nabubrene pupove vinove loze. Pri masovnoj pojavi štete su velike. Manje je otporna na insekticide od ostalih vrsta.

Otiorrhynchus ligustici L. - lucernina pipa

        Opis: štetnik je dug 10-14 mm, bez opnastih krila (ne leti) i sraslog pokrilja. Mužjaci su rijetki. Štetna je u istočnim dijelovima Hrvatske. Na vinovoj lozi hrane se pupovima, a kasnije lišćem. Na šećernoj repi izgrizaju kotiledone i lišće s rubova, ponekad do same peteljke što je vrlo štetno s obzirom da je šećerna repa tek u nicanju. Utvrđene su totalne štete na toj kulturi.
        Biologija: Razmnožava se partenogenetski. Prezimi odrasli oblik na lucerni i djetelini. Aktivira se rano u proljeće, hrani na domaćinu i drugim mahunarkama, a vrlo često prijeđe na tek iznikle usjeve šećerne repe i vinovu lozu. Jedna ženka odloži 200-400 jaja u površinski sloj tla, uglavnom na lucerni i djetelini. Izlaskom iz jaja ličinke se hrane korijenjem tih biljaka gdje mogu nanijeti dosta štete. Nađeno je od 100-200 ličinki na 1m2 lucerništa. Prvu godinu prezime u formi ličinke, a sljedećeg proljeća nastave s ishranom te se kukulje u tlu. Odrasli oblik iziđe iz tla idućeg proljeća, pa razvoj jedne generacije traje 2 godine.
        Mjere suzbijanja: kako štetnik ne leti, može se uspješno suzbijati kopanjem lovnih kanala (rovokopačima). Kada se pipe nakupe na dnu kanala, preporučljivo ih je uništiti plamenom ili insekticidom. Kanali se kopaju između lucerništa gdje pipe prezimljuju i novozasnovanih repišta ili podignutih vinograda. Odrasli oblik vrlo je otporan na insekticide, čak otporniji od repine pipe. Zato se insekticidi iz grupe piretroida koriste samo iznimno u gornjim preporučenim količinama.

Othiorrhynchus cardiniger Host.- crvenonoga siva pipa

        Štetnik je čest je u obalnom području kao štetnik maslina, vinove loze, breskve, marelice i ukrasnog bilja. Izgriza lišće praveći velike izreze na rubovima. Jedna od najvećih pipa iz svoga roda, duljine do 15 mm.
        Mjere suzbijanja: Preporuča se trešnja čokota pa sakupljanje, postavljanje lovnih pojaseva ili kamenih ploča na čisto tlo bez kamenja ili direktno tretiranje insekticidima na bazi alfacipermetrina (FASTAC 10 EC).