Lozina grinja - uzročnik akarinoze

        Opis: Lozine grinje Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze) slične su lozinoj grinji Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu (zato se ova grupa zove Tetrapodilia). Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ove dvije vrste grinja međusobno su vrlo slične, a od porodice Eriophyidae se razlikuju samo po tome što imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka, dok Eriophyidae imaju jednako segmentiran zadak.


        Štetnost: Akarinozu vinove loze najčešće izazivaju ove dvije vrste grinja koje obično dolaze zajedno i uzrokuju skraćivanje internodija. Pored toga listovi ostaju mali, zakržljali, požute i ako se gledaju prema svjetlu imaju zvjezdaste žute pjege. Kod nas skraćivanje internodija i žućenje lišća izaziva još i crveni pauk, a slične simptome mogu izazvati i neki drugi faktori (infektivna degeneracija loze, biljno-hranidbeni, uzgojni i drugi momenti). Ove su vrste općenito mnogo štetnije od lozine grinje (Eriophyes), jer napadnuti izbojci ne donose plod, ne stvara se plodno drvo, a kod višegodišnjih napada čokoti se postepeno suše.

        Biologija: Žive slobodno na listu, a prezimljuju pod korom čokota na prijelazu starog drva u novo. Tokom ljeta daju 4-5 generacija.

        Mjere suzbijanja: Ako su čokoti bili napadnuti prethodne godine, preporučuje se poslije rezidbe, a prije izbijanja izbojaka, premazivanje mjesta gdje prezimljuju grinje. Osim toga preporuča se prskanje čokota sumpornim sredstvima (npr. CHROMOSUL 80). Prethodno treba staru koru sastrugati. U proljeće, prije cvatnje, prska se sumpornim sredstvima ili uljnim sredstvima (CRVENO ULJE, MODRO ULJE, BIJELO ULJE, MINERALNO SVIJETLO ULJE) ili selektivnim akaricidima na bazi etoksazola, fenazakvina, fenpiroksimata, klofentezina, abamectina ili spirodiklofena. U novije vrijeme dosta dobri rezultati postignuti su prskanjem sumpornim preparatima (CHROMOSUL 80) koncentraciji 1-4% (1 do 4 kg na 100 litara vode) u fazi bubrenja pupa. Ako je hladnije vrijeme onda treba upotrijebiti veću količinu fungicida i obrnuto.