Lozina grinja - uzročnik akarinoze

        Opis: Lozine grinje Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze) slične su lozinoj grinji Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu (zato se ova grupa zove Tetrapodilia). Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ove dvije vrste grinja međusobno su vrlo slične, a od porodice Eriophyidae se razlikuju samo po tome što imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka, dok Eriophyidae imaju jednako segmentiran zadak.

Opširnije:Lozina grinja - uzročnik akarinoze

Lozina grinja - uzročnik erinoze

        Opis: Lozina grinja Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze) slične su lozinim grinjama Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu. Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ova vrste grinja imaju jednako segmentiran zadak dok lozine grinje iz porodice Phyllocoptidae imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka.

Opširnije:Lozina grinja - uzročnik erinoze

Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi)

        Opis: Na napadnutom lišću isprva se vide žućkaste točkice koje ubrzo poprimaju ljubičastocrvenkastu ili ljubičastosmedu boju, a koncentrirane su uz žile. Ove se pjege spajaju, i list se suši. Često se list deformira. Pri kasnijem napadu lišće je svjetlije, žuti i suši se, a može posmeđiti i otpasti. Zimska su jaja na rozgvi crvena, velika 0,1- 0,15 mm, te se njihove nakupine, koje su najviše koncentrirane uz pupove i koljenca, vide i prostim okom. Najviše ih ima na dvogodišnjem drvu, manje na jednogodišnjem, a najmanje na starijem drvu. Ličinke su isprva narančaste, a kasnije crvene, dok su odrasli oblici jarko crvene boje, dugi 0,3-0,4 mm. Zadržavaju se na naličju lišća u finoj paučini. Ljetna se jaja nalaze na naličju lišća uz žile, svijetlo crvene su do narančaste boje, katkada i bezbojna.

Opširnije:Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi)

Lozni crvac (Lozni medić)

        Lozni crvac ili lozni medić je jedna vrsta štitaste uši koja izlučuje mednu rosu. Na mednu rosu se naseljavaju gljive čadavice, a list izgleda kao da je poprašen prašinom. Ova uš tj. lozin crvac poznata je u prvom redu kao štetnik vinove loze, a javlja se i na agrumima. Raširena je u primorskim krajevima, a na kontinentalnom djelu se pojavljuje samo u staklenicima. Kao štetnik poznat je lozin crvac u Dalmaciji i primorju gdje zna u pojedinim godinama učiniti velike štete. Uglavnom se razvijaju od proljeća do jeseni, a u toplim krajevima i tokom zime.

Opširnije:Lozni crvac (Lozni medić)

Pipe vinove loze

PRUGASTA VINOVA PIPA

        Opis: Kornjaši imaju crno tijelo, a pokriveni su duguljastim ljuskama bakrenaste boje koje na pokrilju čine 4 para uzdužnih širokih pruga. Kao i druge Otiorrhynchus vrste, ima sraslo pokrilje te ne leti. Dužina tijela iznosi 12,5-15 mm.

        Štetnost: Prugasta vinova pipa je najopasniji štetnik vinove loze u nekim vinogradima na crvenicama u Istri i Dalmaciji, dok se na svim tlima ne pojavljuje. Kornjaši izjedaju tek probuđene pupove loze i to najviše po noći, uslijed čega se smanjuje prinos grožđa, a kod uzastopnih jakih napada kroz dvije ili više godina loza se suši. Osim na vinovoj lozi ovaj štetnik se može naći i na lišću bresaka, maslina i crnike.

Opširnije:Pipe vinove loze

Gusjenica grba korak

        Grba korak gusjenica je sivo-smeđe boje, vrlo slična rozgvi. Kada se umiri, zauzima takav položaj da se vrlo teško može pronaći (mimikrija). Naraste 5-6 cm. Ima tri para prsnih nogu i samo dva para trbušnih, pa hoda grbeći se po čemu je i dobila ime. Leptir je sivo-smeđe boje, raspona krila oko 5 cm. Najveće štete pravi izgrizanjem pupova koji su počeli bubriti. Tijekom vegetacije oštećuje lišće, no štete su male.

Opširnije:Gusjenica grba korak

Cigaraš (Byctiscus betulae)

        Cigaraš (Byctisus betulae) je štetnik koji spada u skupinu kornjaša (pipa) s dugim rilom, vrlo živih boja tijela (zelena, plava ili bakrenocrvena, metalnog sjaja), koji nanosi štetu, kako na vinovoj lozi, tako i na kruškama. Prisutnost štetnika lako se uočava po tipičnom uvijanju lišća u oblik cigare. Unutar svakog tuljca (cigare) nalaze se jaja ili ličinke cigaraša. Duljina odrasle pipe je 6-9 mm. Ličinka je bijela, bez nogu, a naraste do 6 mm.

Opširnije:Cigaraš (Byctiscus betulae)

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana)

        Opis: Leptir je svjetlosivog tijela, 5-6 mm dug, raspon krila 11-13 mm. Prednja krila su pepeljastosiva, sa svjetlijim i tamnijim šarama, a zadnja su svjetlo-siva s tamnijom obrubom. Gusjenica je obično zelenkasta ili žućkasta, sa tamnožuto glavom i leđnim štitom. Duž leđa i bokova vide se 4 reda malih bradavica sa dlačicama. Vrlo je živa, okretna, i uznemirena baca se unazad vijugajući tijelom ili ispreda paučinastu nit i visi na njoj. Kukuljica je tamnozelenkasta, 5-7 mm duga, sa 8 kukastih čekinja na kraju trbuha. I ona jako reagira na dodir.

Opširnije:Pepeljasti grožđani moljac...

Žuti grožđani moljac

        Opis: Leptir je dug oko 7 mm a u rasponu krila mjeri oko 15 mm. Glava, grudi i prednja krila su žuti, na krilima se vidi jasno omeđena, široka, tamna poprečna pruga. Zadnja krila su tamnosiva, trbuh siv. Gusjenica je ružičasta dok je mlada, kasnije obično bjeličasta ili malo zelenkasta i dosta troma. Glava i vratni štit su sjajno crni. Odrasla gusjenica velika je do 12 mm.

Opširnije:Žuti grožđani moljac

Lozine grinje šiškarice (Calepitrimerus vitis, Colomerus vitis)

        Biologija:
        Lozine grinje su vrlo važni i česti štetnici loze. Odrasli oblici lozine grinje šiškarice prezime ispod kore i u ljuskicama pupa. Čim počne bubrenje, grinje ulaze sve dublje u pup u kojem sišu sokove. Prate razvoj izboja i sišu na njegovima najmlađim dijelovima. Neki najzaraženiji pupovi posmeđe i osuše se, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima i u cik-cak obliku. Druga vrsta grinja, uz neke opisane simptome, izaziva specifičnu pojavu nabreklina na lišću.

Opširnije:Lozine grinje šiškarice...

Hrušt (Melolontha melolontha)

        Ovih dana dobili smo zanimljiv upit na naš E-mail posjetiteljice naših stranica s Pelješca. Čitateljica pita - tražim odgovor na moj problem i nigdje ga ne mogu naći. Naime, na novo obrađenoj površini smo posadili vinovu lozu. Zemlja je bijela, nalazi se na Pelješcu. Loza se uglavnom primila no imamo problem. Svaki tjedan 2-3 loze se osuše a razlog je što im neki crv pojede korijen. Crv je bijeli i ima 2 zuba. Ne znamo što napraviti kako bi ga se riješili. Ukoliko nam možete preporučiti nekoga tko nam može riješiti problem, bili bi Vam puno zahvalni.

Opširnije:Hrušt (Melolontha melolontha)

Filoksera vinove loze (Viteus vitifoliae, Phylloxera vastatrix)

        Filoksera ili trsov ušenac (Viteus vitifoliae, Phylloxera vastatrix) je donijeta u Francusku iz Amerike oko 1860. godine. Brzo se proširila Europom ostavljajući pustoš za sobom jer su ogromne površine pod vinovom lozom propale. Mnogi su vinogradi potpuno propali, pa je tih godina zabilježeno više tisuća samoubojstava  francuskih vinogradara. Također je zabilježen odlazak mnogih vinogradara i težaka u prekomorske zemlje. U narodu se pojam filoksera koristi i za označavanje iznimno velike štetnosti i drugih štetnika, slično kao pojam kuga za druge pošasti.

Opširnije:Filoksera vinove loze (Viteus...

Štetne cikade na vinovoj lozi

        Cikade ili cvrčci su kukci vrlo različite veličine. Ima velikih vrsta, ali i malenih. Vrlo su pokretljivi i mogu preletjeti tisuće kilometara. Neke se vrste kreću skakanjem. Neke se vrste glasaju cvrčanjem što je naročito poznato u našem priobalnom području. Zvuk proizvode organima na prvom segmentu zadka. Hrane se sisanjem biljnih sokova. Neke vrste prenose viroze i fitoplazme. Pretežno su štetnici vinove loze, voćaka i ukrasnog bilja, mada se mogu hraniti i povrtnim kulturama.

Opširnije:Štetne cikade na vinovoj lozi

Lozin trips i lozine stjenice

        Lozin trips (Drepanothrips reuteri) postaje sve češći štetnik u našim vinogradima u obalnom i u kontinentalnom dijelu države. Nekada je bio američki štetnik, ali se proširio i na europsku lozu. Zabilježeni su jaki napadi na Braču te napadi na sinjskom i primoštenskom vinogorju. Štetnik se osim vinovom lozom, hrani i na lijeski, hrastu i drugom drveću.

Opširnije:Lozin trips i lozine stjenice

Štitaste uši na vinovoj lozi

        U štitaste uši (Coccina) pripada veliki broj štetnika na voćkama, vinovoj lozi, ukrasnim biljkama. Zbog slabe pokretljivosti ne mogu se održavati na jednogodišnjim kulturama, zato preferiraju višegodišnje. Poznato je oko 4000 vrsta štitastih ušiju, no smatra se da ih je znatno više. U Hrvatskoj su poznate 93 vrste, ali budući da nisu dovoljno istražene, sigurno ih ima više. Posebno su nedovoljno istražene štitaste uši na ukrasnom bilju i drveću. Sve su vrste fitofagne i štetne bilju.

Opširnije:Štitaste uši na vinovoj lozi