ESCA

          Općenito. Ova bolest se u Hrvatskoj spominje još 1870. godine, a danas je proširena u većini vinogradarskih područja iako slabo istražena. Krajem 80-ih godina znatnije se širila u Italiji i Francuskoj, a potom i ostatkom Europe.

          Biologija. ECA je kompleks bolesti koju izaziva više vrsta gljiva, a najvažnije su: Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia meditteranea, Cadophora spp, Eutypa lata, Phomopsis viticola, Botryosphaeriaceae spp.

          Simptomi. Na deblu i krakovima drva javljaju se smeđe do crveno-smeđe nekroze, crne točkice i središnja žuto bijela trulež. Na vanjskoj strani čokota, ispod kore nastaju promjene boje široke 1 – 2 cm. U toplim ljetnim mjesecima i pred zriobu može doći do iznenadnog naglog sušenja kraka ili cijele biljke. Na lišću se javljaju kloroze ili crvenilo između žila koje može imati karakteristični oblik tigrovih pruga, no simptomi na lišću se ne moraju javljati jednakomjerno, odnosno u pojedinim godinama ih uopće i nema. Vitice i vrhovi izboja propadaju. Na bobama se javljaju pjege tamnosmeđe ili ljubičaste boje. Općenito dolazi do poremećaja u rastu i razvoju biljnih dijelova.

          Zaštita. Treba provoditi sve agrotehničke mjere po preporukama struke, rezidbu i obradu treba obavljati na vrijeme, odsječenu rozgvu iznijeti iz vinograda, biti oprezan kod gnojidbe dušikom. Prilikom rezidbe mjesta reza treba premazati pastom za premazivanje rana ili 2%-tnom otopinom fungicida na osnovi bakra.