Peronospora, plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)

       Preduvjeti za primarnu zarazu:

  • temperatura tla min. 8°C u trajanju min.24 sata,
  • oborine i vlaga (kapi na listu) u trajanju min.4-6 sati,
  • listić promjera 5-10 cm.

Ovi su uvjeti kod nas, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, obično, ispunjeni  između 10. i 20. svibnja (ali to nije pravilo jer odstupanja mogu biti znatna).

        Preduvjeti za sekundarne infekcije:

  • da padne barem 10 mm kiše u 2-3 dana ili da je magla ili rosa 2-3 dana;
  • da je minimalna temperatura 10°C;
  • ako je vlaga dugotrajna, tada je infekcija moguća između 6-10°C


        Opis: Peronospora se pojavljuje na svim organima loze. Najkarakterističniji simptomi javljaju se na lišću, cvijetovima i grozdovima. Na lišću se prvi znaci pokazuju u vidu lako prozirnih pjega, zvanih "uljaste pjege". U okvirima tih pjega, s naličja, stvara se, kad je vrijeme vlažno, bjeličasta paperjasta prevlaka, koja

predstavlja najkarakterističniji simptom peronospore. Kod kasnijih zaraza, na starijem lišću, pjege su poligonalnog oblika, također s bjeličastom prevlakom s naličja. Zaražena cvast pokriva se dijelom ili u cijelosti, bjeličastim paperjem da bi ubrzo zatim oboljeli dijelovi dobili mrku boju i sasušili se. Na grozdovima se bolest ispoljava od zametanja pa do šaranja bobica. Napadnute mlade bobice, kao i njihove peteljke, pokrivaju se bjeličastim paperjem. Kasnije zaražene bobice, u fazi šarka, dobivaju prvo plavičastu a zatim mrku boju, smežuravaju se i sasušuju, bez pojave karakterističnog paperja na površini.

        Štetnost: Peronospora je bolest američkog porijekla. U Europu (Francusku) je prenesena oko 1874. godine. U našoj je zemlji zapažena u nekim hrvatskim vinogorjima 1882. Bolest spada među najštetnije u vinogradarstvu čitavog svijeta. Svake godine, u našoj kao i u ostalim zemljama, nanosi osjetne gubitke, a u godinama peronospore može i pored primjene zaštitnih mjera upropastiti najveći dio berbe. I ozbiljno iscrpiti lozu uslijed masovnog uništavanja lišća.


        Biologija: Peronospora izaziva parazitna gljiva u čijem razvojnom ciklusu postoje: vegetativni organ - micelija i dva reproduktivna stadija: bespolni konidiji i polni oospore (zimske spore). Oospore se razvijaju u lisnom tkivu; najčešće u okviru onih poligonalnih pjega. Prezimljuju u otpalom lišću i u proljeće, kad srednja dnevna temperatura dostigne 11°C i kada nastane dulji kišni period s najmanje 10 mm oborina, klijaju stvarajući jednu krupnu sporu - makrokonidiju, iz koje se oslobađaju zoospore. Zoospore prenesene kapima kiše na prizemno vlažno lišće loze ostvaruju primarne zaraze. Neko vrijeme nakon zaraze, na lišću se javljaju uljaste pjege. Vrijeme koje protekne između zaraza i pojave uljastih pjega označava se kao period inkubacije. Duljina ovog perioda ovisi o visini temperature i kreće se u našim krajevima u svibnju i lipnju obično 7-14 dana. Po isteku inkubacije stvaraju se, ako je vrijeme vlažno, konidije koje izbijaju na razgrananim konidioforima kroz puči, stvaraju bjeličastu paperjastu prevlaku s naličja uljastih pjega. Konidije vrše sekundarne zaraze, pod uvjetom da se nađu u kapi kiše ili rose, kad je temperatura iznad 13°C. Poslije novog perioda inkubacije pojavljuje se druga generacija konidija i to se tako ponavlja u toku čitave vegetacije vinove loze. Zastoj u razvoju parazita i širenju bolesti nastaje jedino u periodima suhog, beskišnog vremena.

Peronospora, plamenjača (Plasmopara viticola) - mjere suzbijanja

1. Fungicidi kontaktno–protektivnog djelovanja

Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra ili modre galice i vapna:

PreparatKoncentracija [%]Napomena
CUPRABLAU Z 0,9 u mirovanju vegetacije
CUPRABLAU Z 0,3 u poč. vegetacije (Dalmacija)
NEORAM WG 0,2-0,3 u poč. vegetacije (Dalmacija)
NORDOX 75 WG 0,15 u poč. vegetacije (Dalmacija)


        PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:

  • odlično se "lijepe" na list vinove loze
  • kiša ih teško ispire
  • u zadnjem prskanju pomaže očvršćenju bobice što uzrokuje slabije infekcije sive plijesni
  • širok spektar djelovanja


        NAPOMENA:

  • vremenske prilike utječu na ponašanje bakrenih pripravaka: naglo zahlađenje i kiša u početku vegetacije mogu jako aktivirati bakrene ione koji tada mogu izazvati palež lista (zato se na kontinentu za početna prskanja – u fazi D-F preporučaju organski fungicidi koji su "blaži", a u Dalmaciji se tradicionalno više koristi bakar)

 

Tvornički organski fungicidi kontaktno–površinskog djelovanja:

        Preventivni fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje klične cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o potrebi preventivnog  prskanja zadužena je antiperonosporna služba pojedinog područja.

        U prosjeku je potrebno napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 mm oborina.

        Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.

PrimjenaKoncentracija (%)Napomena
DELAN 700 WDG 0,05 prva 2 prskanja (faza D-F)
POLYRAM DF 0,25 prva 2 prskanja (faza D-F)
CABRIO TOP 0,2 isto kao gore (suzbija i pepelnicu)

 

2. Fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja

        Biljni organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.

        Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju ili usporavaju njen razvoj.

        Sistemični fungicidi smanjuju broj prskanja uz sigurniju zaštitu.

        Problem sistemičnih fungicida je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u programe  aštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je najkritičnije za infekciju peronosporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H) do zatvaranja grozda (K).

        Osobine sistemičnog fungicida nakon prskanja su sljedeće:

  • probija kutikulu ili epidermu organa na koji je nanešen (uglavnom pasivno)
  • giba se unutar čitave biljke ili poprskanog dijela
  • nakon gibanja se smjesti u tkivu određeno vrijeme
  • u tkivu se akumulira u količini koja je toksična za gljivu patogena ali nije toksična za biljku domaćina

 

PreparatKoncentracija [%]Napomena
ACROBAT MZ WG 0,25 sistemično-kontakno djelovanje
FORUM STAR 0,2 sistemično-kontakno djelovanje
CABRIO TOP 0,2 lokosistemično-kontaktno djelovanje


        NAPOMENE:
        Svaki od navedenih fungicida ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od sistemične i kontaktne komponente:

  • ACROBAT MZ WG preporučamo u fazi pred cvatnju do zatvaranja grozda. Moguća je primjena u 5 tretmana tijekom vegetacije. Sekundarno suzbija crnu pjegavost. Djeluje terapeutski, a u list se upija u roku od 60 min od primjene.
  • FORUM STAR djeluje trostruko; preventivno, kurativno i antisporulantno. Preporučamo ga za sorte koje imaju problema s ranom pojavom svije plijesni, a ujedno suzbija i crnu pjegavost. Moguća primjena 2 puta tijekom vegetacije, najbolje tik pred cvatnju i odmah nakon cvatnje.
  • CABRIO TOP je odličan izbor u antirezistentnoj strategiji. Suzbija dvije važne bolesti vinove loze (peronosporu i pepelnicu), a sekundarno suzbija crnu trulež, crnu pjegavost i crvenu palež. Sadrži dvije aktivne komponente, a najbolje rezultate pokazuje pri primjeni tijekom svibnja i tik pred cvatnju vinove loze. Moguće ga je primijeniti najviše 3 puta tijekom vegetacije.


        Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije, a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.

        Općeniti program za suzbijanje peronospore izgleda ovako:

  1. faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj) koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
  2. faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2 prskanja u razmaku 7-10 dana
  3. faza H: sistemično-kontaktni fungicid
  4. faza I: cvatnja
  5. faza J: sistemično-kontaktni fungicid
  6. faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
  7. faza K: bakreni fungicid


        Svaka regija, ovisno o slijedu vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:

  • do cvatnje se koriste jeftiniji kontaktni fungicidi (bakreni u Dalmaciji i Istri, organski na kontinentu - nije obavezno)
  • neposredno pred cvatnju i odmah nakon cvatnje koriste se sistemični fungicidi (radi sigurnije pokrovnosti bujnog porasta)
  • od zametanje bobica do zatvaranja grozda koristi se sistemik ili kontaktni fungicid, ovisno o vremenskim uvjetima
  • zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom


Najpogodniji trenutak, kada treba pristupiti zaštiti loze, može sigurno utvrditi jedino dobro organizirana prognoza - antiperonosporna služba.