Uncinula necator (Schw.) Burr. - pepelnica (lug, oidium) vinove loze

U posljednje vrijeme pepelnica je postala skoro značajnija i opasnija bolest od plamenjače. Za vinogradare je naročito opasno njezino podmuklo i naglo širenje, jer joj je za brzi razvoj dovoljna visoka relativna vlaga zraka (nije neophodna kap vode za klijanje i infekciju).

SIMPTOMI:

        Gljiva, uzročnik bolesti napada sve zelene organe vinove loze.

        Na lišću se pojavi na obje strane, iako pretežno na licu lista u obliku jednolične pepeljaste prevlake (ne bijele). Prvi simptomi su u obliku otočića na listu, da bi se s vremenom spojili i potpuno pokrili plojku. Gljiva je ektoparazit. Njezin micelij i oidije formiraju se na površini zaraženih organa, a posebnim "sisaljkama"-haustorijama crpi hranu iz epidermalnih stanica. Uslijed oštećenja stanica, list se počne uvijati (uslijed nesrazmjernog rasta zdravih i oštećenih stanica), ukruti se poput suhe kože, požuti i s vremenom posmeđi. Zaraženi list obično poprimi "uljni sjaj" s naboranim rubom. Često jače zaraženo lišće otpadne. List može biti napadnut u svim stadijima razvoja, od tek otvorenih do potpuno razvijenih. Zaraza na listu najavljuje jaču zarazu bobica.

        Na bobicama se zaraza javi od trenutka zametanja pa sve do šaranja (početka zriobe). Najčešća zaraza događa se kad bobice postignu veličinu graška (promjera 2-3 mm) i dalje. Ne javlja se na zrelim bobama. Na zaraženim bobicama formira se pepeljasta prevlaka koja se brzo širi po bobici i prelazi na susjedne bobice. Vrlo brzo se proširi na cijeli grozd. Mlade bobice se uslijed zaraze osuše, a starije puknu sve do koštice. Razlog pucanja je odumiranje napadnute kožice dok bobica i dalje raste i puni se sokovima. U sušnim uvjetima puknute bobice se osuše, a u vlažnim uvjetima istrule uslijed naknadne zaraze sivom plijesni (ulazi na mjestima pucanja). Dakle, kasni napad pepelnice može izazvati dodatne štete od zaraze uzročnikom sivom plijesni. Kod zaraze pepelnicom često je zahvaćen čitav grozd, za razliku od zaraze plamenjačom kada se suše pojedine bobice ili grupe bobica. U slučaju sušenja zaražene bobice formiraju crnu mrežicu.

        Zaraza na izbojima u vidu pepeljaste prevlake može se javiti od momenta izlaska iz pupa pa sve dok ne odrvene. Nakon odrvenjavanja stanice epiderme odumru pa se na izboju javi crna mreža odumrlih stanica u obliku čokoladno smeđih zrakastih mrlja.

        U cvatnji su obično zaraženi cvjetovi koji su priljubljeni jedan uz drugoga. Simptomi su pojava svijetlo sivog micelija koji uzrokuje sušenje i opadanja cvjetova.

BIOLOGIJA:

        Gljiva, uzročnik bolesti, prezimi na dva načina;

  • kao micelij i oidije u pupovima zaraženih čokota
  • u formi plodnih tijela-kleistotecija (tamna plodišta gljive oblika kuglice promjera 84-105 mikrona)


        Prilikom prezimljenja u pupu obično su zaraženi srednji pupovi (3.-6.) lucnja. U pupu podnosi temperaturu do -15°C. Pri temperaturi ispod -21°C u trajanju od 5 i više sati, micelij i oidije gljive propadaju.

        Pri temperaturi >5,60°C micelij i oidije se počnu razmnožavati te mladice koje potjeraju iz tog pupa odmah dobiju pepeljastu prevlaku. Ovo je češća pojava u priobalnom dijelu Hrvatske. Kleistoteciji se formiraju tijekom rujna na zaraženom lišću i mladicama. U kleistoteciju se formiraju askospore s askusima koji sadrže askospore. Askospore se oslobađaju pri temperaturi iznad 10°C i kiši od barem 2,5 mm, uz vlaženje zelenih organa u trajanju od barem 2,5 sati. Askospore se oslobađaju obično od pojave listića pa do cvatnje. Međutim, za infekciju je potrebno određeno trajanje vlažnosti lista. Duljina vlaženja u obrnutoj je korelaciji u odnosu na temperaturu; pri višim temperaturama za infekciju je potrebno kraće vlaženje lista i obrnuto. Nakon infekcije jave se opisani simptomi koji su izvor daljnjih, sekundarnih infekcija. Oidije se najbrže stvaraju pri temperaturi od 25-28°C i za njihov razvoj (umnažanje) nije potrebna kap vode, već povišena vlažnost zraka. Iako se odije razmnožavaju i na vlažnosti zraka od 25%, vlažnost zraka od 90% utrostručuje brzinu razmnožavanja i širenja. Temperature >30°C zaustave razmnožavanje, a pri 40°C oidije ugibaju. Direktna sunčeva insolacija usporava razvoj oidija, pa je to razlog što lišće izloženo direktnoj sunčevoj svjetlosti nema simptome zaraze ili su jako slabo izraženi i odnosu na lišće unutar čokota.

SUZBIJANJE:

        U praksi postoje velike razlike u osjetljivosti pojednih sorti, Vrlo osjetljive su sorte portugizac, silvanac, rajnski rizling, pinot, chardonay, moslavac, frankovka, maraština, debit, borgonja, carignan, hrvatica, muškat...

        Agrotehničke mjere u smislu skidanja lišća u blizini grozda smanjuju vlažnost čokota i indirektno smanjuju opasnost od širenja uzročnika bolesti. Manje lišća oko grozda omogućava kvalitetnije tretiranje i zaštitu samih grozdića. Danas se u praksi koristi nekoliko modela prognoze, a svaku od njih treba provjeriti u primjenjivanom području.

        U nedostatku prognoze suzbijanje pepelnice počinje prije cvatnje, primjenom sumpornih pripravaka. Sumpor se preporuča u ranim fazama (03-05; B-C po Zadoxu) i u vinogradima koji imaju češće napade grinja uzročnika erinoze (grinje šiškarice). U toj fazi jednim tretiranjem sumpornim pripravcima suzbijemo dva nametnika. Od pojave listića do početka cvatnje obično je potrebno izvršiti barem jedno tretiranje kontaktnim pripravcima (navedeni u tablici). Pred početak cvatnje i i na samom kraju cvatnje koriste se sistemični pripravci (vidi tablicu) kojima se preporuča dodati minimalno registrirane količine sumpora radi bržeg početnog učinka. Koriste se minimalne količine zbog moguće pojave fitotoksičnosti.

        Kraj lipnja i srpanj je kritičan period za razvoj i suzbijanje pepelnice, jer uzročnik bolesti u tim mjesecima ima nabolje uvjete za brzi razvoj.

        U slučaju jače pojave pepelnice na grozdovima potrebno je provesti eradikativne mjere skidanja pepeljaste prevlake otopinom kalijeva permanganata (hipermangana) u količini od 125 g u 100 litara vode, uz dodatak 1-2 kg gašenog (građevinskog) vapna na 100 litara vode. Najbolje je grozdiće tretirati ujutro, a već pred večer provesti redovito preventivno tretiranje protiv pepelnice. Zaprašivanje sumpornim pripravcima za direktnu primjenu preporuča se u priobalnom području kao dodatna mjera zaštite (obično iza cvatnje), 2-3 puta u razmacima od 14 dana. Zbog moguće fitotoksičnosti ne sumporiti u podne, a pri visokim temperaturama bolje je rasipati sumpor u redove pod čokot ili između redova. Pravilo je da se pepelnica suzbija preventivno ili odmah po uočavanju, naročito u fazi šaranja grožđa kada su posljedice jačeg napada vrlo štetne.

Popis djelatnih tvari koje su na tržištu i registrirane su za suzbijanje pepelnice vinove loze:

 

Aktivna tvarNačin djelovanjaVrijeme primjenePreparat
sumpor % K tijekom cijele vegetacije  
sumporno prašivo K pred cvatnju i nakon cvatnje  
kinoksifen K nakon cvatnje  
tetrakonazol S pred cvatnju i nakon cvatnje  
meptil-dinokap K pred cvatnju i nakon cvatnje  
miklobutanil S pred cvatnju i nakon cvatnje  
tebukonazol+spiroksamin+triadimenol S pred cvatnju i nakon cvatnje  
tebukonazol S pred cvatnju i nakon cvatnje  
propikonazol S pred cvatnju i nakon cvatnje  
piraklostrobin+metiram K od razvoja mladice do pred cvatnju CABRIO TOP
boskalid LS pred cvatnju i nakon cvatnje CANTUS
krezoksim metil+boskalid LS pred cvatnju i nakon cvatnje COLLIS
kinoksifen+miklobutanil K+S pred cvatnju i nakon cvatnje  
folpet+triadimenol K+S pred cvatnju i nakon cvatnje  
krezoksim metil LS od razvoja mladice do pred cvatnju STROBY WG
metrafenon S pred cvatnju i nakon cvatnje VIVANDO
azoksistrobin LS pred cvatnju i nakon cvatnje  
prokvinazid S pred cvatnju i nakon cvatnje  
penkonazol S pred cvatnju i nakon cvatnje  
azoksistrobin+folpet LS+K od razvoja mladice do pred cvatnju  


S-sistemično djelovanje
K-kontaktno djelovanje
LS-lokalno sistemično (translaminarno) djelovanje

        Sistemičnim pripravcima preporučamo dodati minimalne količine sumpornih pripravaka.

Obavezno se pridržavati proizvođačkih uputa za primjenu priloženih uz proizvod i voditi brigu o pravilnom zbrinjavanju ambalaže (CROCPA).