Phomopsis viticola P. - crna pjegavost vinove loze

Crna pjegavost vinove loze u zabrinjavajućim razmjerima proširena je diljem cijele Hrvatske. Smatra se da je bolest, kao i siva plijesan, tipična bolest loze "visokog standarda" i modernog načina uzgoja. U sjevernoj Americi bolest je poznata pod imenom "dead arm"-mrtva ruka, aludirajući na propadanje rozgve. U literaturi se može pronaći i pod nazivom ekskorioza, uglavnom od francuskih autora. Gubici uroda uslijed zaraze ovom bolešću sežu do 30%, naročito u povoljnim uvjetima za razvoj uzročnika bolesti. Evo nekih od razloga zašto je ta bolest dugo bila potisnuta:

  • otkriće bakrenih fungicida za suzbijanje peronospore, a koji su se uslijed nepoznavanja biologije uzročnika koristili često i u visokim koncentracijama
  • manja bujnost čokota i lakši pristup samoj rozgvi unutar lisne mase
  • "blaži" organski fungicidi po nekim autorima slabije djeluju na uzročnika ove bolesti
  • bujni rast vinove loze i uzgoj na žici onemogući kvalitetan pristup škropivu do ugrožene rozgve
  • obilna ishrana (gnojidba)

        Uzročnik bolesti ugrozi većinu dijelova vinove loze uključujući listove, peteljke grozda, cvjetove, mladice, vitice i bobice. Gubici uroda posljedica su:

  • slabljenja čokota koji postaje osjetljiv na zimske hladnoće
  • oštećenja listova koji smanjuju ukupne procese fotosinteze
  • zaraza peteljki i grozda uvjetuje slab razvoj i prerano opadanje grozda
  • bobice su pred berbu oštećene

 

SIMPTOMI:

        Simptomi zaraze crnom pjegavosti pojave se na svim organima loze, no samo su na mladicama i odrvenjeloj rozgvi lako i jasno uočljivi.

        Na lišću se krajem svibnja formiraju sitne, tamnosmeđe do crne točkice odumrlog tkiva, a koje su opkoljene svjetlijim krugom. Središte crne točkice često je ispucano. Daljim rastom plojka takvog lista se raspuca ili se nabora.

        Na zelenim mladicama bolest se uoči rano, obično krajem svibnja. Na internodijima pri bazi izboja (obično 2. ili 3. internodij) pojave se ljubičastocrne pjege poput produženih crta, koje se s vremenom produže i spoje. Pjege su najčešće paralelno poredane, a s vremenom se uzdužno raspucaju formirajući u unutrašnjosti udubljenje u obliku kanua. Pri jačoj zarazi kora donjih intrenodija postane krastava.

        Na odrvenjeloj rozgvi, pjege nastale tijekom svibnja, uzrokuju posrebrenje (izbjeljivanje) vanjskog dijela rozgve-lika. Obično izbijeli bazalni dio rozgve, iako je moguće da bude zahvaćena cijela rozgva. Promjenu boje rozgve uzrokuje micelij gljive koji se razvija ispod kore. Na površini izbjeljenje kore u proljeće se formiraju crne točkice-piknide koje su lako vidljive golim okom. Formiranje piknida počinje pri temperaturi od oko 100°C.

        Rijetko se bolest pojavi na viticama i peteljkama u vidu pjega sličnih onima na izboju. Također je moguća pojava simptoma na peteljkovini i bobicama u vidu duljih pjega koje se mogu spojiti u krastu. Iznimno je bolest zabilježena na dijelovima cvijeta (cvjetnim kapicama) i zrelijim bobama koje poplave i promijene okus.

        Gljiva u proljeće na zelenim dijelovima ne stvara rasplodne organe (piknide). Izvor zaraze su piknide koje se nalaze na ili u kori prošlogodišnjih mladica koje su na čokotu ostavljene kao lucanj ili reznik.

        Phomopsis viticola u zadnje vrijeme u intenzivnim nasadima uzrokuje velike štete i to uglavnom na način da pri jačoj zarazi nema dovoljno zdravog drva za obavljanje rezidbe. Pupovi na zaraženoj rozgvi tjeraju kasnije nego na zdravoj. Tipično za ovu bolest je da kreću najprije pupovi na prvim internodijima, nekoliko pupova na sredini lucnja ne tjera, a oni na kraju lucnja prolistaju. Javlja se problem formiranja čokota, što opet utječe na urod. Mladice se razvijaju sporo uz žućenje lišća. Sporiji rast i razvoj pogoduje jačem napadu lozinih grinja, a ranice od sisanje grinja pogoduju novim infekcijama fomopsisa. Iz kore jednogodišnje rozgve micelij prorasta u staro drvo uslijed čega se javi trulež i sušenje dijela čokota zbog čega je bolest dobila ime "dead arm". Naročito su osjetljive stolne sorte kardinal, kraljica vinograda, afus-ali, te vinske sorte malvazija, žilavka i frankovka.

BIOLOGIJA:

        Gljiva, uzročnik bolesti, nosi naziv po crnim piknidama na izbjeljenoj kori. U praksi se često koristi naziv fomopsis, na Pelješcu je zovu "crna".

        Na zaraženom rezniku ili lucnju razviju se piknide iz kojih u toplim i vlažnim uvjetima poput vitica u sluzi izlaze spore. Utvrđene su A (veće i ovalne) i B (srpasto-nitaste) vrste spora. A spore vrše infekciju i to tako da ih kiša i vjetar prenosi na novoizrasle mladice i lišće. U kapi vode spore prokliju i kličnom cijevi prodru kroz puči ili ranice u tkivo zelenih organa. Nakon prodiranja u tkivo micelij parazitira samo u površinskom sloju stanica. U slučaju dubljeg prodora, loza u obrambenoj reakciji stvara plutasto tkivo. Barijera formiranog plutastog tkiva sprječava dublji prodor micelija gljive. Nakon što mladica odrveni gubi sposobnost stvaranja plutastog tkiva pa gljiva može prorastati tkivo tijekom kasne jeseni i zime. Na odumrlom lišću u tlu gljiva se također razvija i stvara piknide koje s vremenom formiraju spora A tipa. Za razvoj piknida u proljeće potrebna je temperatura iznad 80C uz pretpostavku da je rozgva dovoljno dugo vlažna. Dakle, spore se razviju iz piknida koje nakon rezidbe ostanu na čokotu. Spore izlaze iz piknida relativno dugo, sve do početka lipnja. Cijeli taj period postoji opasnost od infekcije. U jače zaraženim vinogradima piknide su formirane ne samo ispod kore prošlogodišnjeg drva, već i u skupinama ispod kore same glave čokota.

SUZBIJANJE:

        U zaraženim vinogradima uspjeh se može postići samo upornom zaštitom s pravilno odabranim fungicidima.
        Važne preventivne mjere:

  • u manjim vinogradima nakon rezidbe odrezani materijal odnijeti iz vinograda i uništiti
  • prilikom rezidbe ukloniti zaraženo drvo, a ostaviti zdravo
  • izbalansirati gnojidbu


        U slučaju sumnje na simptome bolesti potrebno je odmah poduzeti programiranu intenzivnu primjenu fungicida. Neophodna je mjera "plavo kupanje-prskanje" bakrenim sredstvima prije kretanja vegetacije. Obično se koriste tri puta jače koncentracije od propisanih za suzbijanje plamenjače. U tom slučaju nastojimo uništiti (makar djelomično) micelij koji se razvija ispod kore rozgve. Kako infekcija, u slučaju povoljni uvjeta, nastupa puno ranije od plamenjače, prva tretiranja u vegetaciji treba provesti odmah u početku otvaranja pupova. Za kasnija tretiranja izabrati fungicide koji su registrirani za suzbijanje plamenjače i fomopsisa. Prilikom aplikacije obavezno zahvatiti koru mladica.

Popis djelatnih tvari koje su na tržištu koje su registrirane za suzbijanje Phomopsisa:

 

Aktivna tvarNačin djelovanjaVrijeme primjenePreparat
bakar hidroksid K pred/ u poč. kretanja vegetacije  
bakar hidroksid+Zn K pred/ u poč. kretanja vegetacije  
bakar oksid K pred/ u poč. kretanja vegetacije   
bakar+mineralno ulje K pred/ u poč. kretanja vegetacije   
ditianon K od početka veg. do pred cvatnju  DELAN 700 WDG
klortalonil K od razvoja mladice do pred cvatnju   
mankozeb K od razvoja mladice do pred cvatnju   
metiram K od razvoja mladice do pred cvatnju  POLYRAM DF 
propineb K od razvoja mladice do pred cvatnju   
propineb+cimoksanil K+S od razvoja mladice do pred cvatnju   
al-fosetil+folpet K+S pred cvatnju i nakon cvatnje   
al-fosetil+folpet+iprovalikarb K+S pred cvatnju i nakon cvatnje   
folpet+cimoksanil K+S pred cvatnju i nakon cvatnje   
folpet+triadimenol K+S pred cvatnju i nakon cvatnje   


K-kontaktno djelovanje
S-sistemično djelovanje

Obavezno se pridržavati priloženih proizvođačkih uputa za primjenu  i voditi brigu o pravilnom zbrinjavanju ambalaže (CROCPA).