Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Opis: Simptomi oboljenja jednaki su onima iz drugih zemalja (SAD, Kanada. Zapadna Evropa) gdje je ta bolest bila puno ranije zapažena i proučavana. Uzročnik bolesti napada sve zelene dijelove loze - mladice, izboje, vitice, listove, peteljke listova, grozdova i bobica, bobice. Zelene mladice pokazuju (najranije u mjesecu lipnju) najprije malene, kasnije veće i izdužene pjege smeđe do crne boje, koje kasnije puknu i na tim mjestima nastaju "rane".  Tkivo mladice u ovoj fazi stvara obrambenu reakciju-stvaranje plutastog staničja. Time je micelij odvojen od tkiva mladice sve do jeseni. U jesen tkivo odrveni, izgubi se sposobnost mladice da stvara plutasto staničje. pa gljiva može nastaviti svoj razvoj i ulazi dublje pod koru.

        U pravilu bolest napada samo sedam donjih internodija mladih izboja, rijetko kada više. Tijekom ljetnih mjeseci napadnuti listovi i peteljke posmeđe i osuše se. U jesen, a naročito u zimskim mjesecima, bolesni jednogodišnji izboji poprime sivu do bjelkastu boju i prevučeni su sitnim crnim točkicama (piknidijama).


        Štetnost: Crna pjegavost (Ekskorioza) vinove loze nije nova bolest, ali se smatra jednom od najtežih. U početku se mislilo da je ona prostorno ograničena na  vinovu lozu zasađenu u kotlinama ili na obalama rijeka, međutim, od 1945. godine ona se nije prestala širiti i pojačavati. Sada se susreće svuda pa čak i na bujnoj vinovoj lozi. Posljedice koje ostavlja na berbu i rezidbu, kao i novi način suzbijanja koji se preporučuje, počevši od tretiranja u fenofazi kretanja vinove loze, ponovno stavlja ovu bolest na prvo mjesto zanimanja vinogradara.

        Biologija: Crna pjegavost vinove loze je jedna ili više gljivica, a po nekim istraživanjima pokazuje se da je crna pjegavost bolest koja skoro uvijek čini velike štete. Gljivica se održava istovremeno u formi piknida, sitnih crnih točkica koje se javljaju po kori na dnu suhih mladica i u obliku micelija koje se nalaze u unutrašnjosti pupova pri dnu mladica. Piknidi se razvijaju, vrlo rano u proljeće, za vrijeme kišnog razdoblja i oslobađaju konidije koje sadrže spore. Kiša rastvara te želatinaste končiće, oslobađa i rasijava spore koje klijanjem prouzrokuju proljetnu zarazu i zarazu početkom ljeta. Razdoblje oslobađanja konidija je uglavnom vrlo dugo, tako su neka istraživanja pokazala kontrolom nakon svake kiše da su se piknospore formirale za dva mjeseca, a u slijedećem istraživanju za pet mjeseci. Unutarnji miceliji, čije se postojanje ne može otkriti prostim okom već samo elektronskim mikroskopom, razvijaju i formiraju u jesen i zimu nove piknide koji će prouzročiti bolest iduće godine. 

Spriječiti zarazu

        Bolest se često javlja već u rasadnicima, pa treba biti oprezan prilikom odabiranja plemki, jer je već to jedan od načina da se pojava bolesti spriječi. Isto tako od crne pjegavosti znatno manje oboli loza koja je ujednačeno opskrbljena hranjivima. Kad se jednom bolest pojavi u vinogradu, vrlo teško ju je odstraniti, jer su mjere suzbijanja vrlo složene. U vinogradima u kojima postoji zaraza, potrebno je obaviti zimsko prskanje s jednim od fungicida na osnovi bakra (CUPRABLAU Z, NEORAM WG, NORDOX 75 WG, MODRO ULJE, CRVENO ULJE). To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanje vegetacije. Nakon toga preporučuju se još dva prskanja - u početku vegetacije jednim od organskih fungicida protiv crne pjegavosti i peronospore (DELAN 700 WDG 0,05%, CABRIO TOP 0,2% ili POLYRAM DF 0,25%). Prvo tretiranje treba se provesti čim izboji dostignu 1 cm dužine, a drugo deset do četrnaest dana poslije, ovisno o oborinama. Pri prskanju je važno da tekućina prodre što dublje u unutrašnjost čokota, gdje se na prošlogodišnjoj rozgvi nalaze plodišta (piknide) i spore (konidije). Isto tako važno je prilikom rezidbe paziti da se ostave samo potpuno zdravi lucnjevi i reznice tj., oni koji pokazuju zdravu, normalnu boju kore. Izboje koji imaju promijenjenu boju kore treba odrezati i spaliti. Staru koru (liko) na staroj rozgvi ili panju treba skinuti, jer se gljiva i u njoj zadržava. Odrezanu rozgvu treba odnijeti iz vinograda i zapaliti.

Što više "bakra"

        U jako zaraženim vinogradima pred cvatnju izabrati sistemično-kontaktni fungicid sa sadržajem folpeta ili metirama (FORUM STAR ili ACROBAT MZ), a nakon cvatnje (krajem srpnja ili početkom kolovoza) preferirati što više sredstava na bazi bakra (CUPRABLAU Z, NEORAM WG ili NORDOX 75 WG).

        Za vrijeme vegetacije, gljiva Phomopsis viticola ne ulazi duboko u tkivo, već ostaje na površini zelene mladice. Na najdonjim koljencima zapažamo plavo-smeđe pruge. Oko koljenca mladica ne potjera, dok potjeralo lišće "kovča" (ondulira) ali se ne suši. Zbog Phomopsisa koji se nalazi na prošlogodišnjoj rozgvi "cvjetići propadaju" (piknide vrše zarazu cvjetića). Budući da sanacija zaraženih vinograda Fomopsisom dugo traje potrebno je do cvatnje obično provesti 3-4 dopunska prskanja. Vinske i stolne sorte (Europske loze) razlikuju se više ili manje u otpornosti na crnu pjegavost. Od stolnih sorata najviše je osjetljiv Kardinal i Afus Ali, a od vinskih sorata Rizvanac i Žilavka.

Crna pjegavost vinove loze, ekskorioza (Phomopsis viticola) - mjere suzbijanja

Pripravci za preventivno suzbijanje i zaustavljanje razvoja piknida i spora:

1. Prije kretanja pupova: (u mirovanju)

PreparatKoncentracija [%]
CUPRABLAU Z 0,9%
NEORAM DF 0,5-0,6%
NORDOX 75 WG 0,4%
CRVENO ULJE 2-3%
MODRO ULJE 2-3%

 

2. Od otvaranja pupa (pojave listića) do pred cvatnju (jedan do dva tretmana):

PreparatKoncentracija [%]
DELAN 700 WDG 0,05%
POLYRAM DF 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

 

3. Neposredno pred cvatnju i po završetku cvatnje:

PreparatKoncentracija [%]
FORUM STAR 0,2%
ACROBAT MZ WG 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

 

4. Pred zatvaranje grozda:

PreparatKoncentracija [%]
DELAN 700 WDG 0,05%
POLYRAM DF 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

 

5. Pred šaranje bobica:

PreparatKoncentracija [%]
CUPRABLAU Z 0,3%
NEORAM WG 0,2%


        Napomene:

  • Svaki od navedenih pripravaka suzbija (preventivno ili kurativno) i plamenjaču vinove loze.
  • CABRIO TOP suzbija istovremeno crnu pjegavost, peronosporu i pepelnicu
  • Pri prskanju treba kvalitetno "pokriti" i mladice-rozgvu (zbog zaustavljanja razvoja spora u tkivu).
  • Prskati sve do polovice kolovoza-paziti na karencu.
  • Ovaj program prskanja svodi pojavu crne pjegavosti kroz 2-3 godine na podnošljiv problem, bez značajnog ekonomskog utjecaja na proizvodnju