Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Opis: Simptomi oboljenja jednaki su onima iz drugih zemalja (SAD, Kanada. Zapadna Evropa) gdje je ta bolest bila puno ranije zapažena i proučavana. Uzročnik bolesti napada sve zelene dijelove loze - mladice, izboje, vitice, listove, peteljke listova, grozdova i bobica, bobice. Zelene mladice pokazuju (najranije u mjesecu lipnju) najprije malene, kasnije veće i izdužene pjege smeđe do crne boje, koje kasnije puknu i na tim mjestima nastaju "rane".  Tkivo mladice u ovoj fazi stvara obrambenu reakciju-stvaranje plutastog staničja. Time je micelij odvojen od tkiva mladice sve do jeseni. U jesen tkivo odrveni, izgubi se sposobnost mladice da stvara plutasto staničje. pa gljiva može nastaviti svoj razvoj i ulazi dublje pod koru.

Opširnije:Crna pjegavost vinove loze...

Phomopsis viticola P. - crna pjegavost vinove loze

Crna pjegavost vinove loze u zabrinjavajućim razmjerima proširena je diljem cijele Hrvatske. Smatra se da je bolest, kao i siva plijesan, tipična bolest loze "visokog standarda" i modernog načina uzgoja. U sjevernoj Americi bolest je poznata pod imenom "dead arm"-mrtva ruka, aludirajući na propadanje rozgve. U literaturi se može pronaći i pod nazivom ekskorioza, uglavnom od francuskih autora. Gubici uroda uslijed zaraze ovom bolešću sežu do 30%, naročito u povoljnim uvjetima za razvoj uzročnika bolesti. Evo nekih od razloga zašto je ta bolest dugo bila potisnuta:

  • otkriće bakrenih fungicida za suzbijanje peronospore, a koji su se uslijed nepoznavanja biologije uzročnika koristili često i u visokim koncentracijama
  • manja bujnost čokota i lakši pristup samoj rozgvi unutar lisne mase
  • "blaži" organski fungicidi po nekim autorima slabije djeluju na uzročnika ove bolesti
  • bujni rast vinove loze i uzgoj na žici onemogući kvalitetan pristup škropivu do ugrožene rozgve
  • obilna ishrana (gnojidba)

Opširnije:Phomopsis viticola P. - crna...

Pepelnica vinove loze, oidium (Uncinula necator)

Opis: Pepelnica (oidium) se javlja na svim zelenim dijelovima vinove loze, na kojima se stvara sivo pepeljasta prevlaka - zbog čega je i dobila ime pepelnica. Na lišću se ova prevlaka javlja i s lica i s naličja. Napadnuto mlado lišće se deformira, a često i suši. Najveću opasnost pepelnica predstavlja za grožđe koje biva zaraženo od zametanja pa do šaranja. Mlade bobice se u cijelosti pokrivaju sivopepeljastom prevlakom, smežuraju se i suše. Kod kasnijih zaraza bobice često pucaju, što je jedan od glavnih simptoma za pepelnicu. Obično veći dio grozda ili cijeli grozd obolijeva od pepelnice zahvaljujući brzom širenju površinskog parazita.

Opširnije:Pepelnica vinove loze, oidium...

Plasmopara viticola Berkley Curtis - plamenjača (peronospora) vinove loze

    Plamenjača je najraširenija i najopasnija bolest vinove loze u svijetu u svim uzgojnim rajonima (osim Kalifornije, Čilea i Afganistana). U Europu je donešena iz SAD-a i to preko «divljih» Vitis vrsta podloga koje su bile otporne na filokseru. Prva pojava je zabilježena u Francuskoj 1878.g. odakle se dalje širila po Europi.

        1978. g. pamtit će vinogradari Dalmacije (Korčula, Pelješac, Split, Zadar) zbog velikih šteta koje izazvala ova opasna bolest.
Zbog rano izgubljenog lišća od napada bolesti, slijedeće godine bilo je slabo zametanje pupova, pa se smanjene uroda osjetilo i u narednoj godini.

Opširnije:Plasmopara viticola Berkley...

Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea)

        Opis: Bolest se pojavljuje naročito pred berbu, izazivajući sivu trulež bobica odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako, da nam u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu. Naročito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Zbog međusobnog potiskivanja bobica, tijekom rasta, dolazi ili do pucanja na mjestima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke ili do djelomičnog odvajanja bobica od peteljčica na kojima sjede, što olakšava zarazu. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog perioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi do pucanja pokožice. Mjesta raspuknuća, bilo peteljčice od glavne peteljke ili bobica do peteljčice, raspucana pokožica kao i oštećenja (od moljca, osa ili tuče) na bobicama jesu ulazna vrata za napad parazita. Ukoliko je došlo do infekcije na mjestu odvajanja peteljčice. od glavne peteljke, tada, ako je vrijeme bilo suho i napad raniji, dio grozda ispod mjesta infekcije smežura se i suši, a ako vremenske prilike pogoduju parazitu tada će u kratko vrijeme biti, zahvaćen cijeli grozd micelijem gljive.

Opširnije:Siva plijesan vinove loze...

Botrytis cinerea Pers. - siva plijesan vinove loze

        Siva plijesan ubraja se u jednu od 4  najznačajnije bolesti vinove loze - uz plamenjaču, pepelnicu i crnu pjegavost. Ova bolest tipična je za vinograde tzv. "visokog standarda", odnosno intenzivnog uzgoja. Štete od sive plijesni se konstantno povećavaju uz povećanje uroda grožđa po ha. U pravilu povećanje uroda povlači za sobom i povećanu opasnost od jačeg razvoja sive plijesni. Evo nekoliko osnovnih uzroka povećanja uroda grožđa te razloga za jaču zarazu:

  • novi klonovi (sorte) selekcionirani su na visoki urod, stabilnu rodnost i kompaktne (zbijene) grozdove
  • koriste se bujnije podloge
  • gnoji se puno više mineralnim, a manje organskim gnojivima
  • blaži fungicidi na usporavaju rast vinove loze pa je čokot puno bujniji
  • ostavlja se više lisne mase za bolju asimilaciju i bolju zriobu, a nedostatak radne snage uvjetuje slabije čišćenje zaperaka
  • uzgoj na žici uvjetuje zbijanje lisne mase

Opširnije:Botrytis cinerea Pers. - siva...

Žutica vinove loze (Kloroza)

        Opis: Za žuticu (Klorozu) je karakteristično da cijela površina lista požuti, a nervatura lista ostane zelena. Takav list ponekad djeluje kao osušeni list duhana, rubovi se savijaju prema unutra i često izgledaju kao oprženi. Listovi, ne samo da gube boju, već ostaju maleni, izboji su kratki i tanki, korijen ne zalazi u dubinu već se razvija postrano, a korjenove dlačice odumiru.

Opširnije:Žutica vinove loze (Kloroza)

Fitoplazme kao uzročnici žutice vinove loze

        Budući je ove godine podignuta velika prašina vezana uz bolest vinove loze znane kao "eska" ili apopleksija (kap vinove loze), smatramo potrebnim da vinogradare upozorimo na bolesti koje su daleko više zastupljene u našim vinogradima, pogotovo mladim, a zovu se žutica vinove loze uzrokovane fitoplazmama.

        Bolesti su prisutne u našim vinogradima ali im naši vinogradari ne pridaju posebnu pažnju, odnosno neki je ni ne uočavaju.

        Uzročnici tih bolesti su patogeni ranije označavani kao organizmi slični mikoplazmama, a u novije vrijeme poznati pod nazivom fitoplazme. Do unazad petnaestak godina njihova prisutnost na vinovoj lozi u Hrvatskoj nije zabilježena.

Opširnije:Fitoplazme kao uzročnici žutice...

"ESCA" - bolest vinove loze

        Nakon bombastičnog priloga u TV emisiji "Poljoprivrednoj emisiji" prikazanoj u nedjelju 25. srpnja na 1. programu Hrvatske televizije i novinskog članka obavljenog u Večernjem listu (Vrt br. 991 od 29. srpnja), o pojavi bolesti vinove loze znane kao "ESCA" u vinogradima kontinentalne i primorske  Hrvatske, mnogi vinogradari su zbunjeni i s razlogom zabrinuti.

Opširnije:"ESCA" - bolest vinove loze

Sušica cvata i grozdića vinove loze

        Opis: Bolest napada cvat i mlade grozdiće, zatim mladice, a osim toga, česta je na peteljki listova, dok se na plojci rijetko pojavljuje. Cvjetovi posmeđe i otpadaju, te na čokotu ostaje visiti samo suha peteljkovina. Kod djelomične zaraze cvata javljaju se smeđe do ljubičastosmeđe produljene pjege koje se često u sredini uzdužno raspuknu, a dio cvata iznad pjega se osuši. Na bobicama. se bolest razvija odmah čim se formiraju. One pocrne i postanu tvrde. Kasnije se zaraza bobica ne javlja. Zaraza je utvrđena na velikom broju sorti vinove loze. Na mladicama se zaraza prepoznaje po smeđim do ljubičastosmeđim dugoljastim pjegama koje zahvate mladicu u dužini 1-10 cm, već prema jačini zaraze. Karakteristično je da se mladica u središtu pjege uzdužno raspukne. Ukoliko se rezidbom zaražena rozgva ne ukloni, izbija iz nje mladica koja se osuši, jer se gljiva iz rozgve proširi na bazi mladice koja na ovom mjestu posmeđi. Češća je zaraza cvata nego mladica, odnosno rozgve. Na plojki listova javljaju se male okrugle smeđe pjege, dok su simptomi na peteljci isti kao i na peteljkovini cvata. Kod zaraze peteljke lista, obično se osuši jedna polovina plojke.

Opširnije:Sušica cvata i grozdića vinove loze