Mogućnosti i načini suzbijanja korova u višegodišnjim nasadima

        Korovne vrste (flora) su uvelike određene agrotehničkim i pomotehničkim mjerama u nasadu. Regija, vrsta tla, uzgojni oblik, vrijeme i način rezidbe, gnojidba, obrada tla, zatravnjivanje i košnja određuju agrofitocenozu višegodišnjeg nasada, pa su razlike u spektru korovske flore ovisne o tome da li promatramo korove u intenzivnim ili ekstenzivnim nasadima.

U ovom pregledu nabrojit ćemo najznačajnije korovske vrste u intenzivno uzgajanim nasadima.
S obzirom na početak razvoja (kretanje), korove dijelimo u 3 skupine:
  1. zimsko-proljetne (ozime) korove
  2. ljetne korove
  3. kasno ljetne ili jesenske korove

U 1. skupinu zimsko-proljetnih (ozimih) korova pripadaju jednogodišnje vrste koje krenu s razvojem u jesen, najčešće iz sjemena. Prezime u mlađem razvojnom stadiju (rozeta) i u proljeće se jače razvijaju i plodonose:

  • Stellaria media-mišjakinja, STEME
  • Lamium purpureum-crvena mrtva kopriva, LAMPU
  • Capsela bursa-pastoris-CAPBP
  • Veronica persica-perzijska čestoslavica, VERPE
  • Veronica hederifolia-bršljenolisna čestoslavica, VERHE
  • Sinapis arvensis-gorčica, SINAR
  • Rorippa sylvestris-običan grbak, RORSY
  • Poa annua-vlasnjača, POAAN
  • Lolium temulantum-ljulj, LOLTE

        Ove korovske vrste nije potrebno suzbijati pred zimu, jer se preko zime slabije razvijaju, ne konkuriraju nasadu, često pokriju cijelu površinu tla čuvajući ga od erozije. Treba ih suzbijati u proljeće kada kulturne biljke krenu s vegetacijom.

U 2. skupinu ljetnih korova pripada dosta ekonomski značajnih korovskih vrsta:

  • Chenopodium labum-obična loboda, CHEAL
  • Amaranthus retroflexus-obični štir, AMARE
  • Erigeron canadensis-visoka hudoljetnica, ERICA
  • Galinsoga parviflora-konica, GALPA
  • Polygonum aviculare-ptičji dvornik, POLAV
  • Polygonum lapatifolium-uzlasti dvornik, POLLA
  • Polygonum persicaria-žljezdasti dvornik, POLPE
  • Solanum nigrum-obična pomoćnica, SOLNI
  • Echinochloa cruss-galli-kostrva, ECHCG
  • Setaria glauca-sivi muhar
  • Setaria viridis-zeleni muhar, SETVI
  • Digitaria saguinalis-obična svračica, DIGSA
  • Cirsium arvense-osjak, CIRAR
  • Convolvulus arvensis-slak, CONAR
  • Taraxacum officinale-obični maslačak, TAROF
  • Agropyron repens-pirika, AGRRE
  • Cynodon dactylon-zubača, troskot, CYNDA
  • Sorghum halepense-divlji sirak, SORHA

        Uz ove korove često se pojavljuje dio zimsko-proljetnih korova. Većina ljetnih korova značajni su kompetitori pa ih treba pravovremeno suzbijati. Osobito su opasni višegodišnji korovi poput slaka, osjaka, troskota, pirike i divljeg sirka koji se zbog načina razmnožavanja i velike mase podzemnih organa mogu kvalitetno suzbiti samo primjenom herbicida sistemičnog djelovanja.

U 3. skupinu spadaju korovi koji se mogu ponovo pojaviti krajem ljeta do jeseni:

  • Echinochloa cruss-galli-kostrva, ECHCG
  • Setaria glauca-sivi muhar
  • Setaria viridis-zeleni muhar, SETVI
  • Chenopodium labum-obična loboda, CHEAL
  • Amaranthus retroflexus-obični štir, AMARE
  • Polygonum aviculare-ptičji dvornik, POLAV
  • Polygonum lapatifolium-uzlasti dvornik, POLLA
  • Polygonum persicaria-žljezdasti dvornik, POLPE
  • Erigeron canadensis-visoka hudoljetnica, ERICA
  • Cirsium arvense-osjak, CIRAR
  • Convolvulus arvensis-slak, CONAR
  • Taraxacum officinale-obični maslačak, TAROF
  • Agropyron repens-pirika, AGRRE
  • Cynodon dactylon-zubača, troskot, CYNDA

        Suzbijanje ovih korova ovisi o terminu berbe, potrebi ulaska strojeva i općenito agrotehničkim zahvatima.

U suvremenim višegodišnjim nasadima tlo se može održavati na sljedeće načine:

  1. obradom tla oruđem (jesenska obrada, podrivanje, zagrtanje, proljetna i ljetna obrada)
  2. zatravnjivanjem i košnjom međurednog prostora (ostavljanje malča)
  3. primjenom herbicida

        1. Obrada tla omogućava postizanje povoljnih uvjeta za rast i razvoj kulture. Obradom se dobiva rahlo i prozračno tlo koje tijekom kišnog razdoblja može prihvatiti vlagu i zadržati je u sušnim uvjetima. U rahlom i vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama koji direktno utječu na plodnost.
Obradom tla u optimalno vrijeme uništavaju se korovi koji direktno konkuriraju uzgajanoj biljci u usvajanju minerala, hranjiva, vode, svjetla i prostora. Obrada ima i negativne posljedice u smislu jače podložnosti obrađenog tla na eroziju, naročito u višegodišnjim nasadima koji su uglavnom na nagnutim terenima. Održavanje tla isključivo mehaničkom obradom najskuplji je način održavanja tla u nasadu pa se uglavnom tijekom godine kombiniraju sva tri načina .

        2. Zatravnjivanje tla (međuredno) u nasadu preporuča se u rodnim nasadima humidnijih područja s povoljnim rasporedom oborina. U mladim nasadima (prve 3-4 godine) preporuče se tlo održavati čistim od korova mehničkom obradom (i primjenom herbicida) iz razloga što se nerazvijeni i plitko položeni korijen slabije razvija na zatravnjenim površinama. Razvoj korova moguće je usporiti ili onemogućiti pokrivanjem površine tamnim folijama, slamom ili drugim organskim ostacima.

Praktične prednosti zatravnjivanja međurednog prostora:

  • sprječava se pojava većine korovskih vrsta
  • smanjuje se erozija i poboljšava struktura tla
  • osigurava s vlažnost tla u sušnom razdoblju
  • smanjuje se negativan utjecaj vode u kišnom razdoblju (najčešće za ulazak strojeva)
  • povećava se opskrbljenost hranjivima
  • jača razvoj mikroorganizama koji pridonose plodnosti

Praktični nedostaci:

  • jači je razvoj voluharica
  • s vremenom se izdiferenciraju višegodišnji korovi s dubokim korijenom
  • slabo održavana površina (rijetko košena) odličan je mikroklimat za pojačan razvoj gljivica uzročnika bolesti uzgajanih biljaka

        3. Primjena herbicida
        Za uspjeh u primjeni herbicida potrebno je poznavati korovnu floru nasada i spektar (mogućnosti) i način djelovanja nekog herbicida.
        S obzirom na način primjene, herbicide dijelimo na one koji se primjenjuju:
        a) prije nicanja korova (pre-em herbicidi)
        b) nakon nicanja korova (post-em herbicidi)

        Herbicide koji se primjenjuju prije nicanja, korovska biljka korijenom upija iz otopine tla (topive faze). Imaju rezidualni (perzistentni, trajniji) učinak, jer nakon primjene duže sprječavaju nicanje korova. Uglavno suzbijaju jednogodišnje (sjemenske) korove, a nasadu na škode zbog prostorne selektivnosti. Naime, nasad ima korijenov sustav razvijen u dubljim slojevima tla dok se primjenjeni herbicid zadržava u plićem sloju tla. Ako se pre-em herbicidi primjene u većim količinama od propisanih, naročito na lakšim pjeskovitim tlima, nakon jačih pljuskova mogu biti fitotoksični na kulturnu biljku. Zato se kod većine pre-em herbicida navode ograničenja u primjeni u odnosu na starost nasada.

        Herbicide koji se koriste nako nicanja, korovska biljka upija preko lista i asimilatima raznosi u sve dijelove, iznad i ispod povšine tla. To su sistemični herbicidi koji djelotvorno suzbijaju jednogodišnje i višegodišnje korove sa razvijenim podzemnim organima. S primjenom treba biti pažljiv zbog jednakog ili vrlo štetnog učinak na voćke u nasadu (u slučaju zanošenja-drifta).
Obično se ne koriste u punoj vegetaciji, a ako se ukaže potreba potrebno je prije primjene opljeviti izboje i pričekati da rane kalusiraju. Nemaju rezidualni učinak, pa se na mjestu venuća tretiranog korova, na račun golemog potencijala sjemenki u tlu, ubrzo razvija neka korovska vrsta iz sjemena.
Tijekom vegetacije primjenu post-em herbicida potrebno je provoditi smanjenim tlakom prskalice-sa krupnijim kapljicama koje se neće zanositi na nasad. Koristiti sapnice šireg kuta i manjeg otvora.

        U nasadima se često koriste post-em herbicidi koji suzbijaju samo travne korove-višegodišnje i jednogodišnje. Njihova primjena je bezopasna za nasad, jer su potpuno selektivni na dikotiledone (dvosupnice) vrste. Navest ćemo sve graminicide bez obzira na širinu njihove registracije.

        Moguće je primjeniti herbicide koji samo "spale" biljke s kojima dođu u kontakt, a korovska biljka ih ne prenosi u druge dijelove. Djelotvorni su na jednogodišnje korove, ali su manje opasni za nasad u punoj vegetaciji za korektivno prskanje redova, tzv. "kemijsku košnju" (ako dozvoljava uzgojni oblik). Također nemaju rezidualni učinak.

        Preporuča se herbicide koristiti što rjeđe i u trakama, što bi odgovaralo pokrivanju 20% površine od 1 ha nasada.
Praktična iskustva govore da jednokratnom primjenom bilo kojeg herbicida ili kombinacije nije moguće držati korove pod kontrolom cijeli period vegetacije. Često ih treba primjeniti 2 ili 3 puta godišnje. Prvo tretiranje provodi se u početku porasta korova, prije obrade tla, post-em herbicidima. Nakon mehaničke obrade tla moguća je primjena pre-em herbicida, ako na parceli nisu jako zastupljeni višegodišnji korovi.

        Danas je u RH registriran velik broj herbicida za suzbijanje korova u višegodišnjim nasadima.
        Određeni dio registriranih herbicida nije dostupan, jer ih proizvođači iz nekog razloga nisu stavili u promet.

Ovdje ćemo nabrojiti registrirane herbicide za suzbijanje korova u višegodišnjim nasadima koji su prisutni u maloprodajama (poljoljekarnama):

  • fluazifop-p-butil
  • R-kizalofop-etil
  • r-haloskifop-metilni ester
  • fenoksaprop-P-etil
  • propikizafop
  • setoksidim
  • cikloksidim-FOCUS ULTRA
  • glifosat
  • glufosinat
  • sulfosat
  • diklobenil
  • dikvat
  • flumioksazin
  • oksifluorfen
  • flazasulfuron

        Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača, ambalažu pravilno zbrinite te popunite evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja (Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida - NN 142/12).